Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) raspisala je natje?aj za knji?evno-publicisti?ku nagradu "Bili smo prvi kad je trebalo", koja ?e biti dodijeljena najboljoj knjizi s temom iz Domovinskoga rata, priop?eno je iz Udruge.

U priop?enju se navodi kako se za nagradu mogu natjecati autori koji su svoje knji?evno ili publicisti?ko djelo (zbirku pjesama, roman, putopis, zbirku pripovijedaka, novela, knjigu ratnih fotografija) objavili od 1. listopada 2008. do 1. listopada 2009. godine.

Knjiga "U2: duhovno putovanje" duhovni je vodi? kroz albume svjetski poznate irske rock grupe U2 koja ukazuje na pravo zna?enje njihovih pjesama

Da ?ivot piše najzanimljivije ?ivotne pri?e, potvr?uje pri?a 27-godišnjeg Davida Demiana Schärera. Naime, David je ro?en u Švicarskoj u naizgled savršenoj i sasvim normalnoj obitelj, no tek prije nekoliko godina saznao je da je posvojen te da roditelji s kojima je ?ivio nisu i njegovi biološki roditelji. Iznena?en informacijom, David se odlu?uje na potragu za svojim biološkim roditeljima i odgovorima na pitanje otkud je, gdje su njegovi korijeni. Potpuno sam se uputio u gradski arhiv, gdje je mjesecima istra?ivao svoj podrijetlo i otkrio kako obitelj njegovog oca ?ivi u Ljubuškom, u Bosni i Hercegovini.

Iz Hrvatskog slova donosimo uredni?ki komentar Igora Mrduljaša koji se osvrnuo na zanimljivu pojavu kako mediji u Hrvatskoj ?esto imaju potrebu pisati o svakojakim trivijalnostima iz javnog ?ivota, a istodobno prešu?ivati i ignorirati stvari od povijesnog zna?enja, kao što je to primjerice slu?aj sa su?enjem generalu Slobodanu Praljku u Haagu. "Istom tu i tamo neke novine zabilje?e da proces traje. Kao da se ne brani Hrvatska pred tim sudištem i svjetskom javnoš?u. Nedavno je bih pisac i pjesnik Abdulah Sidran izjavio: «On radi grešku u Haagu, umjesto da brani sebe, preuzeo je ulogu hrvatskog viteza koji brani hrvatsku stvar». A to je nadasve to?na definicija Praljkove obrane, premda je Sidranova! Praljak se zbilja ne trudi opovr?i optu?nicu protiv sebe kao okrivljene osobe (u uvodnom dijelu procesa izjavio je da odbija optu?nicu u cijelosti) nego uporno i zapanjuju?e temeljito brani Hrvatsku i njeno postupanje tijekom rata u BiH. Dakle istinu i pravdu, a ne samo i jedino vlastitu ko?u."

Dr. Ivo Goldstein svakako je jedan od «najplodnijih» autora knjiga koje obra?uju tematiku hrvatske povijesti 20. stolje?a. Tragom primjerice prije nekoliko godina objavljene «Hrvatske povijesti» (2003), odnosno «Hrvatske od 1918-2008.» (2008), knjiga u više navrata ?injeni?no osporavanih od strane brojnih hrvatskih povjesni?ara i op?enito intelektualaca, kao i niza objavljenih "stru?nih" ?lanaka, ?itatelj vrlo lagano dolazi do zaklju?ka da se iza autorove inspiracije i «nadahnutosti» ne krije samo znanstvena strast povjesni?ara i profesora. Rije? je o vidljivoj ideološko-politi?koj motivaciji, koja je me?u pripadnicima danas brojne anacionalne politi?ke elite u Hrvatskoj, više no ikad naišla na zahvalne mecene i plodno tlo. Pa tako dr. Goldstein svako toliko posije nove povijesne krivotvorine, tendenciozne i subjektivne poluistine, u nadi da ?e nešto od toga, ako ne i sve uhvatiti korijenje. U taj bi se plan idealno bila uklopila njegova najnovija ideja, a to je pisanje povijesnih ud?benika za srednjoškolce, da ga u tome nije omela otegotna okolnost, kako niti jedan od njih «na?alost» nije uspio dobiti zeleno svjetlo ?lanova Stru?nog povjerenstva.(mmb)

U Hrvatskom slovu Ante Beljo piše o tome što se to slavilo od 1945. do 1990., kao Dan ustanka naroda Hrvatske i Dan ustanka naroda BiH, a „slavlje“ se obnavlja i posljednjih nekoliko godina uz pokroviteljstvo i sudioništvo osoba iz javnog i politi?kog ?ivota današnje RH? "Ova tema kao i mnoge druge iz novije hrvatske povijesti imala je u bivšoj dr?avi svoje la?no lice i nali?je prekriveno tabuom; strogo zabranjenom temom i teško ka?njivim verbalnim deliktom. Za sve one koji bi pokušali dovesti u pitanje vjerodostojnosti „slu?bene“ jugokomunisti?ke verzije tih zbivanja. Danas se ti doga?aji u Republici Hrvatskoj od pojedinih struktura ?ele proglasiti ?inom antifašisti?ke borbe po uzoru na Srbiju u kojoj su ?etnici i Dra?a Mihailovi? rehabilitirani, a njihova zlodjela stavljena pod plašt „prvog antifašisti?kog ustanka u okupiranoj Europi“."

Donosimo tekst koji je osnova rada novoga vodstva Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva "Krasna zemljo". U njemu, ?lanovi iz svog iskustva navode probleme s kojima se suo?avaju hrvatski povratnici kao i konkretne prijedloge i rješenja istih. "SDP je prije nekoliko tjedana iznio u javnost tezu o predstoje?em demografskom slomu Hrvatske! Prošle godine je predsjednik HNS-a R. ?a?i? u TV-emisiji “Nedjeljom u dva” govorio o istoj temi na na?in da je predlo?io kako Hvratska treba “uvesti” ljude iz Ukrajine, koji bi se po njegovom mišljenju, najlakše kroatizirali! Zanimljivo je da vodstvu tih dviju politi?kih stranaka nije palo na pamet milijunsko hrvatsko iseljeništvo koje ?ivi na svim kontinentima, a koje bi se moglo, pod odre?enim uvjetima, barem u jednom svom, manjem ili ve?em dijelu, vratiti u Hrvatsku, posebno u kontekstu aktualne velike i teške svjetske gospodarske krize."

Pise -  Mate Kova?evi?

Odgovor na pitanje o opstanku BiH kao cjelovite, suverene i nezavisne dr?ave najbolje mogu dati politike vanjskih ?imbenika – Europske unije i Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava – te unutarnji odnos triju suverenih naroda – Srba, Muslimana i Hrvata prema bosanskohercegova?koj dr?avi. Europska politika, bar kako javljaju njema?ki mediji, smatra kako BiH uop?e nije dr?ava nego me?unarodni protektorat u koji je za odr?anje postoje?ega stanja potpuno nepotrebno posljednjih 14 godina utu?eno preko 13 milijarda dolara te još toliko za pla?e tzv. humanitaraca.

Za nepotrebno trošenje novca i odr?anje dr?ave „?udovišta“ odgovoran je, kako smatraju njema?ki mediji, Javier Solana. Za razliku od europskoga pogleda na BiH, ameri?ka politika nastoji pregovorima izme?u triju strana omogu?iti kakvu-takvu odr?ivost BiH kao dr?ave. Osim EU i SAD-a u bosanskohercegova?ku politiku umiješani su i pojedina?ni interesi pojedinih europskih zemalja, koji svoje nacionalne probitke grade na bosanskohercegova?koj neodr?ivosti. Politi?ki predstavnici Srba, Hrvata i Muslimana pokušavaju izboriti što širu politi?ku autonomiju, koja bi im omogu?ila nesmetan razvoj njihova identiteta te slobodu potrebnu za opstanak vlastitih kolektiviteta. Iz muslimanske perspektive krš?anski narodi – Srbi kao i Hrvati jednako su nepo?eljan ?imbenik bosanske politike, a nepovjerenje toliko se?e da svaki pokušaj nacionalne manifestacije dvaju naroda do?ivljavaju kao agresiju na svoj politi?ki koncept, koji BiH mo?e vidjeti isklju?ivo kao unitarnu muslimansku dr?avu.

Piše - Zvonko Pand?i?, filozof, Würzburg, Njema?ka   

Iz njema?ke perspektive gledano otu?na je ovih dana hrvatska medijska i politi?ka svakodnevica, barem ona koju podastiru elektroni?ki mediji glede Zakona od medicinski potpomognutoj oplodnji. Mediji, bili navodno lijevi ili navodno desni, unisono popljuvaše ministra Milinovi?a i re?eni zakon, uglavnom zbog toga što navodno u neravnopravan polo?aj stavlja pojedince, uglavnom ?ene homoseksulane spolne orijentcacije, prema vjen?anim heteroseksualnim parovima. Biva, prvima se zabranjuje dobiti dijete. Ipak, usprkos nekim nedostatcima i nedore?enostima, novi je zakon daleko bolji od dosadašnjega, pa ga treba braniti da se ne ponovi scenarij s neradnom nedjeljom. Medijska kampanja je posve prozirna, scenarij podsje?a na dejà vu.           

Prate?i sli?nu problematiku u Njema?koj (Embyonenschutzgesetz) ve? mnogo godina, ?ovjeka mo?e samo iznenaditi plitko?a argumentacije i ideološka zaslijepljenost odre?enih politi?ara i novinara, koja opet i ne ?eli vidjeti bit problema. Kada tako u Saboru zastupnici nekoliko stranaka nose majice s natpisom „Kad srce ka?e dijete, dr?ava ka?e ne“ vrhunac je hipokrizije koja pervertira i volju srca, i ljudsku narav, i zada?u dr?ave. Što ti zastupnici i ti novinari tom ili sli?nom re?enicom ?ele re?i jest sljede?e: „Kada srce ka?e dijete, kupi ljudski zametak (embrion), po mogu?nosti ?eljene kvalitete (spola, boje kose, o?ekivanoga rasta i sl.)“.