Hrvatski institut za povijest iz Zagreba i mostarsko Sveu?ilište organiziraju u suradnji s Hrvatskim kulturnim društvom (HKD) "Napredak", Glavnom podru?nicom Mostar, Hrvatskom zajednicom Herceg - Bosna i Maticom hrvatskom, ogranak Mostar me?unarodni znanstveni skup "Hum i Hercegovina kroz povijest" koji ?e se odr?avati u Mostaru od 5. do 6. studenoga.

U radu znanstvenog skupa sudjelovat ?e oko 60 znanstvenika i stru?njaka koji ?e se usredoto?iti na povijest Huma i Hercegovine, odgovoriti na mnoga klju?na pitanja i pokušati srušiti brojne stereotipe te pokazati što je Humska zemlja bila u prošlosti i što je Hercegovina danas.

Hercegova?ki identitet nije u opreci s nacionalnim identitetima, ali je ipak iz razli?itih razloga i od razli?itih strana izlo?en neargumentiranom osporavanju, smatraju organizatori skupa.

Znanstveni skup bit ?e otvoren u ?etvrtak, 5. studenoga u hotelu "Ero" gdje ?e se pozdravnim rije?ima obratiti ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba Stjepan Matkovi? i rektor mostarskog Sveu?ilišta Vlado Majstorovi?.

Iz sarajevskog tjednika «Dani» prenosimo ?lanak autora Esida He?imovi?a koji piše o nedavnom posjetu ministra vanjskih poslova Turske prof. dr. Ahmeta Davutoglua Sarajevu, prigodom kojeg je odr?ao i predavanje o vanjskoj politici Turske na Balkanu. Davutoglu je predstavio svoje tuma?enje strateške, povijesne dubine nove vanjske politike Erdoganove AK partije i Turske vlade premijera Erdogana prema kojem Turska smatra da ima pravo i interes utjecati na ure?enje odnosa na podru?ju Balkana, Kavkaza i Srednjeg istoka kako bi zaštitila "svoje povijesno naslije?e i vlastitu sigurnost".

 

Turci se vra?aju sebi i - nama

 

Ahmet Davutoglu je imao teški tjedan iza sebe. Turski ministar vanjskih poslova je u kratkom vremenu 10. listopada u Ziirichu potpisao sporazum o tursko-armenskim odnosima, boravio u Siriji 13. listopada kako bi potpisao sporazum o me?usobnom ukidanju viza izme?u Turske i Sirije i potom 15. listopadau Iraku potpisao 40 razli?itih sporazuma s ovom zemljom. Ova tri turska sporazuma sa susjedima predstavljaju veliki korak u ostvarenju vanjske politike Turske, ?iji je cilj Davutoglu opisao kao politiku "nula problema" sa susjedima. Izme?u leta iz Bagdada i leta za Sarajevo, Davotoglu je na me?unarodnom aerodromu u Ankari odr?ao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o pogoršanju odnosa Turske i Izraela.

"Ju?er smo se, nakon dugog dana u Iraku, vratili ku?i u tri sata i poslije samo tri sata putovao sam u Sarajevo. Mnogi ljudi su bili iznena?eni i pitali zar nisam umoran. Kada sam stigao u Sarajevo, posebno na Baš?aršiju, ja sam se osje?ao pun energije. Duh Sarajeva i duh Baš?aršije je duh naše historije, naše zajedni?ke historije. Sarajevo nije samo obi?an grad. Bez razumijevanja Sarajeva nije mogu?e razumjeti historiju Balkana, niti kulturu Balkana", rekao je 16. listopada, u petak nave?er u Sarajevu na otvaranju konferencije Osmansko naslije?e i muslimanske zajednice Balkana danas.

Piše: Hrvoje Hitrec

 

Kao što je ve? poznato, Društvo profesora hrvatskoga jezika poslalo je zahtjev Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa da odlu?i o (jednom) pravopisu. Zahtjev je poslan uz šest tisu?a potpisa. Tra?e tako?er donošenje novih srednjoškolskih programa nastave hrvatskoga jezika, te pove?anje satnice hrvatskoga jezika od prvoga razreda osnovne škole.

Na prvi pogled, zahtjev je posve u redu. Na drugi pogled, nešto manje. Glede pove?anja satnice treba re?i da se radi o zahtjevu za povratkom na satnicu koja je postojala donedavno – odnosno do trenutka kada je ne?ijom samovoljnom odlukom bio smanjen broj sati hrvatskoga jezika u osnovnim školama. Glede novih srednjoškolskih programa nastave hrvatskoga jezika – profesori su vjerojatno u pravu. No glede pravopisa nešto je ostalo u zraku i zahtijeva analizu.

Naime, nije to?no da su profesori hrvatskoga jezika (i nakladnici) prepušteni pravopisnoj stihiji. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izdalo je u velja?i 2005. preporuku kojom se odobrava uporaba Hrvatskoga školskog pravopisa u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. Taj je Hrvatski školski pravopis uskla?en sa zaklju?cima Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika, kojemu predsjedava akademik Radoslav Kati?i?. Autori Hrvatskoga školskog pravopisa su Stjepan Babi?, Sanda Ham i Milan Moguš.

 

U Neumu je 22. i 23.  listopada 2009. godine, u organizaciji Hrvatskog intelektualnog zbora u Bosni i Hercegovini, Sveu?ilišta u Mostaru i Op?ine Neum, odr?an okrugli stol ''Neum i zale?e sutra''. Odr?ano je više stru?nih izlaganja iz razli?itih podru?ja, a prije svega iz podru?ja ekologije i turizma, zaštite okoliša, razvoja cestovne i pomorske infrastrukture, povijesnih doga?anja vezanih za Neum i zale?e. i sl.
Na temelju meritornih stru?nih izlaganja i diskusija doneseni su sljede?i zaklju?ci:

1.       Potrebno je u potpunosti zaštititi jedinstveni hidrogeološki i ekološki sustav Neuma i zale?a. Hidrogeološke funkcije Popova polja i zale?a Neuma su velikim projektima ve? jako ugro?ene i potrebno ih je revitalizirati, a time i spasiti veliko marikulturno bogatstvo prirodnog rezervata Neuma i šire okoline. O tome je potrebno širiti pozitivnu svijest te poticati osnivanje strukovnih udruga u vladinom i nevladinom sektoru sa sjedištem u Neumu;

 

Ovo što sam napisao i dokumente koje Vam dostavljam, smatram korisnim u cilju otkrivanja istine i sprje?avanja obmana koje se od pojedinaca ve? du?e vrijeme plasiraju kroz medije te u javnosti stvaraju iskrivljenu sliku o pojedincima i doga?ajima vezanim za ratno vrijeme. Ako je nesporno da se desio zlo?in u Ahmi?ima a jeste, zašto bi se dopustilo da oni koji su odgovorni za njega sve vrijeme obmanama i la?ima stvaraju konstrukcije o tom doga?aju name?u?i krivnju nekome drugom, a javnost treba da zna da je bilo i onih (ve?ina hrvata) koji su to osudili i prije nego se desilo i osu?uju sve vrijeme nakon što se desilo.

 

 

 

Reakcija Paške Ljubi?i?a na intervju generala Blaški?a u Dnevnom listu

 

Na stranici 2 (dva) i 3 (tri) a pod gore navedenim naslovom teksta, Vaš djelatnik Dario Puši? prenosi izjavu Tihomira Blaški?a, bivšeg zapovjednika Operativne zone Bosna (OZSB) u Vitezu a u vrijeme doga?aja koji su povezani sa zlo?inom koji se desio u s.Ahmi?i nadomak njegovog zapovjedništva te istrage o zlo?inu nad Hrvatima u s. Trusina koja je u tijeku. Blaški? tvrdi da nije bilo dogovora postrojbi HVO-a i Armije BiH da se zlo?ini istog dana, u par sati dese na ove dvije lokacije. Mogu?e je da nije bilo dogovora. Ipak to ostavljam po strani jer ja na mojoj razini zapovijedanja kao zapovjednik 4.bvp (?etvrte bojne vojne policije) za OZSB nisam mogao imati udjel i uvid u eventualne dogovore na višoj razini zapovijedanja na kojoj je bio Blaški? kao zapovjednik OZSB.

Ipak imam potrebu reagirati na dijelove opetovanih izjava i la?i plasiranih od strane Tihomira Blaški?a u više medija tijekom njegovog su?enja a i nakon odslu?enja izre?ene mu kazne zatvora. Naime i u ovom tekstu Blaški? izjavljuje ''..i uvjeren sam da ?e za zlo?ine odgovarati oni koji su ih po?inili i oni koji su ih naredili..'' i dalje izjavljuje ''..dobro je prepustiti pravosudnim institucijama da rade svoj posao i stoga treba graditi povjerenje u njih..''

Kako je do sada više Hrvata osu?eno za doga?aje u OZSB ( me?u ostalima i ja) a posebno mjesto zauzima zlo?in u s.Ahmi?i, na tu temu imam potrebu nešto kazati. Kazati ono što ja znam i što je apsolutna istina a ne i ovoliko vremena nakon doga?aja lagati i okrivljivati druge kao što je to ?inio u vrijeme su?enja a to i sada ?ini Tihomir Blaški?. Kako Blaški? ka?e da se nada da ?e odgovarati i oni koji su ''naredili'', napade na ta sela, on bi trebao znati da su dokumenti koji su bili skriveni u njegovom interesu (od njemu a sada i meni poznatih osoba) od Suda u Hagu, dostupni meni od dana nakon što je on uspio obmanuti sud u Hagu.

 

 

 

 

 

To je valjda mogu?e samo na Balkanu, da ministar kulture zara?uje za ?ivot glume?i u susjednoj dr?avi glupana iz vica. Me?utim, Had?ihafizbegovi?, dakako, uop?e nije glup. On se gradi glup, kako u reklami tako i u politici. U reklami, razumije se, to radi za novac, a u politici?

 

Prošlo je više od godina dana od ubojstava Ivane Hodak i Ive Pukani?a, doga?aja koji su bili povod za brze smjene tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Berislava Ron?evi?a i ministrice pravosu?a Ane Lovrin. Njih su, prema tadašnjim medijskim navodima zamijenili sposobni "nestrana?ki profesionalci" Tomislav Karamarko i Ivan Šimonovi?.

Sama smjena je obavljena vrlo brzo, na hokejaški na?in, uz medijske pokude smijenjenima i medijske panegirike za nove ministre. Smjenama su prethodila ubojstva koja su u medijima naširoko i nadugo eksploatirana s naglaskom na nesposobnosti prethodnih ministara da riješe stanje u svojim resorima i poboljšaju osje?aj op?e i pravne sigurnosti gra?ana.

Prosje?an ?itatelj tiska mogao je i prije tih doga?aja uo?iti medijsku bara?u na neke od tih ministara koje su optu?ivali i smatrali ih posredno odgovornim za sve doga?aje koji su se do tada doga?ali, od premla?ivanja novinara, plja?ki banaka, kladionica, pojedina?nih ubojstava, korumpiranog i nesposobnog sudstva, kao da su oni sami odgovorni za to i da je svijet po?eo od njih.

Vrhunac zbivanja zbio se u jesen 1989., prvo u listopadu, kad je 70.000 gra?ana u organizaciji HSLS-a potpisalo peticiju za povratak spomenika bana Jela?i?a na zagreba?ki središnji trg.

Josip Jur?evi?, povjesni?ar

 

 

Nemili doga?aji u Širokom Brijegu razotkrili su ono što je ve? godinama prešutno svima jasno, a što je sada brutalno izašlo na vidjelo – BiH je bure baruta, u kojem svaki ve?i me?unacionalni incident mo?e dovesti do potpunog sloma daytonskih institucionalnih okvira i trenutnog obnavljanja ratne psihoze.

Koliko god politi?ari nastojali minorizirati u?as koji se dogodio i ostaviti dojam kao da je rije? o pukim huliganskim neredima, ono što se dogodilo i doga?a nakon njih puno je šire i opasnije.

Piše: Nino Raspudi?, http://blog.vecernji.hr/nino-raspudic/

U nedjelju i ponedjeljak u Federaciji BiH dogodila se institucionalna i moralna katastrofa. Pokazalo se potpuno nepovjerenje u institucije pravne dr?ave, koje su se u trenu raspale na “našu” i “njihovu” policiju, “hrvatsku” i “bošnja?ku” obdukciju, “hercegova?ku” i “bosansku” istinu.

U administrativnom središtu dr?ave, Sarajevu, kao krajnja, suverena instanca nametnuli su se nogometni navija?i, koji su u nedjelju nave?er blokirali centar grada i na koncu odredili potpredsjedniku Federacije BiH što mu je ?initi, štoviše, postavili uvjete koje je morao ispuniti.

Susret sarajevskog izaslanstva u sastavu potpredsjednik Federacije-potpredsjednik Hordi zla i zapadnohercegova?ke ?upanijske vlasti nalikovao je na pregovore zara?enih strana o razmjeni zarobljenika. Nakon pritiska na ?upanijsko tu?iteljstvo, privedeni huligani puštaju se iz pritvora i s Kebom odlaze u Sarajevo, gdje su do?ekani kao heroji koji su u Širokom “branili Bosnu”, a istodobno osoba osumnji?ena za ubojstvo navija?a Sarajeva bje?i iz pritvora.

Pribli?ava se završetak su?enja hrvatskim generalima u Haagu. Svjedoci smo da je proces njima u biti proces Hrvatskoj samostalnosti. Stoga smo mi, sve?enici zadarske Nadbiskupije, osjetili du?nost u?initi nešto u borbi za istinu i pravdu. odlu?ili smo pokrenuti molitvu za nepravedno utamni?ene hrvatske generale. Od mjeseca listopada, koji je mjesec krunice, pa sve do potpunog oslobo?enja svih utamni?enih hrvatskih generala, svaki tjedan u drugoj ?upi molit ?e se krunica na tu nakanu. Svaki petak u 18 sati, u ?upi u kojoj se bude molilo, okupit ?e se svi sve?enici (koji mogu) na zajedni?ku pobo?nost zajedno s narodom, koja ?e završiti svetom misom.  Do sada smo napravili raspored za 30 ?upa u zadarskoj nadbiskupiji. Sve ?e zapo?eti u petak, 18. listopada u Pakoštanima, rodnoj ?upi našeg generala Ante Gotovine. Iskreno vas pozivamo, sve vas koji volite našu Hrvatsku, koji poštujete heroje našeg Domovinskog rata, da nam se pridru?ite u molitvi. Ova molitva nije usmjerena protiv nikoga. Mi krš?ani molimo zato jer znamo da je molitva najja?e "oru?je" koje imamo. Oni su za nas išli u rat i dali svoje ?ivote i zdravlje. Mi za njih molimo da im dobri Bog da snage da izdr?e još i tu ?rtvu za Hrvatsku. Molimo za istinu i pravdu, dakle za njihovu slobodu, jer je to jedina istina i prvada. Svaki nevin ?ovjek mora biti na slobodi. A oni su nevini, jer zbog onoga za što su se borili trebali bi biti proglašeni herojima, a ne da ?ame u stranim kazamatima. Svi smo im du?ni radi slobode kojom su nas podarili. Jedan od na?ina da im se zahavalimo i odu?imo je i taj da za njih molimo sada kada su oni ugro?eni. Oni su za nas bili spremni dati svoje ?ivote, neka nama ne bude teško biti uz njih u molitvi.

 

     Don Pavao Šindija

                                                              ?upnik ?upe »Kraljica mira - Kraljica Hrvata«,  ZEMUNIK