Iz Večernjeg lista prenosimo razgovor s generalom HVO-a i hrvatskim dragovoljcem, zamjenikom generala Ante Gotovine u akciji Oluja, "čovjekom kojeg su za života, upravo vojnici kojima je bio zapovjednikom, proglasili živom legendom". General Glasnović u razgovoru iznosi svoja sjećanja i razmišljanja o Domovinskom ratu, Oluji, ulozi Hrvatskog vijeća obrane, te o položaju Hrvata u BiH danas. Glasnović spominje i jedan zanimljiv detalj: "Nakon pada Knina hrvatski časnici bili su upućeni u istočnu Slavoniju na izviđanje i dvije brigade HVO-a bile su namijenjene za pomoć u oslobađanju i ukoliko diplomatski napori ne uspiju, što nije poznato u javnosti".

rujan 2007. u Zagrebu, Zagrebački velesajam

U sklopu Jesenskoga zagrebačkoga velesajma, u organizaciji ZV-a i Hrvatskog farmera, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka te Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva na izložbi EKO-ETNO predstavit će se po prvi put hrvatsko iseljeništvo.
Pozivamo sve zainteresirane Hrvate koji žive izvan domovine da se prijave za sudjelovanje na izložbi Eko–etno Hrvatska. U izložbenom prostoru HMI mogu se predstaviti vina, gastro ponuda, suveniri, turističke agencije, dakle sve što ono čime se bave Hrvati izvan domovine. Tijekom održavanja izložbe predviđena je promidžba projekata, okrugli stol gospodarstvenika iz domovine i iseljeništva, večer hrvatskih iseljenika i niz drugih događanja vezanih za promociju Hrvata izvan domovine.

Hrvatska matica iseljenika poziva sve nakladnike, knjižare i pojedince da sudjeluju na Izložbi nakladničke djelatnosti iz hrvatskog iseljeništva, koje će se održati od 7. do 11. studenoga 2007. u sklopu prestižne međunarodne izložbe knjiga u Hrvatskoj pod nazivom Interliber, koji po 30. put priređuje Zagrebački velesajam.

Prijave knjiga – autora iz redova hrvatskog iseljeništva očekujemo do 10. rujna 2007.

Potvrde vaših prijava za Izložbu s popisom knjiga dostavite na e-mail adresu Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript .

Za Izložbu se mogu prijaviti nakladnici i pojedinci iz svih područja ljudske djelatnosti od književnosti do različitih znanstvenih djelatnosti, te izdavači udžbenika namijenjenih hrvatskim školama u iseljeništvu i to na jezicima domicilnih zemalja u kojima žive Hrvati i građani hrvatskog podrijetla diljem svijeta.

U Bogoti, u Kolumbiji, više od 300 profesionalaca, stručnjaka i pastoralnih djelatnika okupit će se od 10. do 12. rujna na Latinskoameričkome kongresu o etici priopćivanja. Na skupu će osim odgovornih za pastoral obavijesnih sredstava pri biskupskim konferencijama sudjelovati brojni stručnjaci, ugledni novinari, te članovi zaklade na čijem je čelu dobitnik Nobelove nagrade Gabriel García Márquez.

Tin Kolumbić čitateljima Hrvatskog slova približio je svoja razmišljanja o značenju riječi - domovina, istodobno se pitajući: «Kome i zašto biti zahvalan?». Podsjeća kako se danas gubi istinski osjećaj zahvalnosti prema Stvoritelju koji nas je sve stvorio na «svoju sliku i priliku» kao i prema našim pretcima. Mi bismo još istaknuli kako bez obzira u kojem turbulentnom vremenu živjeli ili koliko puta bili potlačeni kroz povijest naši pretci nikada nisu zaboravili tko su i što su. I upravo to je naše najvrjednije nasljeđe - stoljećima očuvani identitet. Sada, kada je njihov san - Domovina - postao naša stvarnost moramo ponovno, čak više nego ikada, biti svjesni veličine tog postignuća te ujedinjeni i ponizni zahvaliti jedni drugima i Bogu na tom neprocjenjivom ostvarenju - slobodnoj Lijepoj Našoj. (zdk)

Proučavatelj, učitelj i branitelj hrvatskoga jezika

Uz stotu obljetnicu rođenja Ljudevita Jonkea - Karlovac 29. srpnja 1907.

U ožujku 1967. u Telegramu se pojavila Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i već u tom mjesecu počela je hajka na njezine sastavljače, potpisnike, podupiratelje. Bio sam student druge godine i jednoga dana (ne znam više je li još bio ožujak ili već travanj) čekali smo u najvećoj dvorani Filozofskoga fakulteta (popularnoj "sedmici") da profesor Ljudevit Jonke započne svoje predavanje. Ušao je svojim poznatim laganim korakom i počeo predavati. Uvijek je govorio smireno i polagano, mirno je stajao, samo bi kadšto desnom rukom napravio kakav ne jako energičan pokret ili bi na ploči ispisao lijepim i čitljivim rukopisom ono što je držao potrebnim. Kao i uvijek dotad. Ali toga dana studenti su bili neuobičajeno nemirni, nisu pažljivo slijedili Profesorovo predavanje o sintaksi glagolskih vremena u hrvatskom jeziku i već nakon desetak minuta on je to primijetio. Prekinuo je predavanje i rekao: "Nemirni ste. Pretpostavljam da biste htjeli da vam govorim o nečem drugom. Tko želi neka napiše pitanje na koje bi htio dobiti odgovor i neka mi donese. Nemojte se potpisivati." Pitanja je bilo puno, sva su se ticala Deklaracije, a Profesor je odgovorio na svako i onda pred nama iskidao naše papiriće s pitanjima i zapalio ih. Nitko nikada neće znati tko je što pitao, svu odgovornost je taj čestiti čovjek preuzeo na sebe. Nije pritom izgovorio ni jednu jedinu riječ kojom bi naglasio hrabrost svojega čina. I prije toga sam ga poštovao, ali tim se postupkom zauvijek uselio u moje srce i više nikada poslije nisam uzimao ozbiljno prigovore da je u zaštiti hrvatskoga jezika trebao učiniti još ovo ili ono. Prigovore su upućivali najčešće oni koji nikada ništa nisu učinili, nego po gostionicama i na sjedjeljkama kritizirali ljude koji su činili sve što su mogli i onako kako su znali. I pritom kadšto i griješili, razumije se.

Nakon četiri godine ne pojavljivanja u javnosti Dražen Buduša dao je poduži intervju za Večernji list, u kojem je obuhvaćen niz tema, od Budiševog životnog puta pa do današnjeg stanja u Hrvatskoj. U ovom uvodu izdvajamo dio u kojem se Budiša osvrće na hrvatsku političku scenu: "Unatoč političkoj i gospodarskoj stabilnosti, u pogledu usvajanja sadržaja proklamiranih europskih političkih normi i uzusa, vidim kod nas paradoks: da su često korifeji te politike tipičnog antieuropskog i balkanskog ponašanja. Gdje god je velik govor o Europi, s velikim europskim frazama, tamo je slabo poznavanje Europe i neeuropsko ponašanje i naš primitivizam. Ja tako doživljavam našu sadašnju političku scenu. Predsjednik države Stjepan Mesić je danas izvor političke nestabilnosti, a njegova bi dužnost nalagala baš suprotno. S obzirom na sve ovo što se događa u posljednje vrijeme, i ne samo u posljednje, on bi trebao napustiti dužnost i na taj način učiniti uslugu Hrvatskoj. To se neće dogoditi i zbog toga što je pitanje politike pa i kaznene odgovornosti pitanje odnosa snaga, a ne funkcioniranja pravne države.".

Na gradskom groblju u Kutjevu služena je 28. srpnja misa zadušnica za sve pale Hrvate s područja Kotor Varoša te obilježena 15. obljetnica progona Hrvata iz toga kraja. Misno slavlje predvodio je Kotorvarošanin fra Marko Kovačić, župnik iz župe Šurkovac kod Prijedora, u koncelebraciji sa župnikom iz Novog Beograda mons. Markom Kljajićem, župnikom iz Orahovice mons. Ivanom Štrbencom, sadašnjim župnikom župe Sokoline fra Markom Badalom, fra Antom Šimunovićem iz Kotor Varoša koji je sada na službi u Australiji i domaćim župnikom Matom Rukavinom.

U idućoj školskoj godini koja započinje u rujnu, u svim španjolskim školama „Građanski odgoj“ postaje obvezan nastavni predmet, čiji je cilj, smatraju članovi udruge „Profesionalci za etiku“, oblikovati moralnu svijest učenika. Ta je udruga u pokrajini Andaluziji – kako je prenijela agencija Fides – proučila sadržaje predmeta te upozorila na sadržaje koji posve zadiru u moralni odgoj učenika, a oni su: razne obiteljske stvarnosti, svladavanje homofobičnih predrasuda, odbacivanje diskriminacija obzirom na spolni odabir, moralna dimenzija ljudskih bića, moralni pluralizam i odbacivanje etičke nesnošljivosti te proces socijalizacije roda.

O t v o r e n o  p i s m o

Stjepanu Mesiću, predsjedniku Republike Hrvatske,

dr. sc. Ivi Sanaderu, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske,

Vladimiru Šeksu, predsjedniku Sabora Republike Hrvatske,

akademiku dr. sc. Milanu Mogušu, predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,

Igoru Zidiću, predsjedniku Matice Hrvatske,

Mi, dolje potpisani, pripadnici bunjevačkoga roda koji žive na području Autonomne Pokrajine Vojvodine u Republici Srbiji,

Potaknuti najnovijim aktivnostima vlasti u Republici Srbiji na denacionalizaciji hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini uvođenjem nastavnoga predmeta „bunjevački govor s elementima nacionalne kulture“ (Službeni list AP Vojvodine, br. 12/2007 od 4. lipnja 2007. godine), kojim se od novoštokavskoga ikavskoga dijalekta, kojim govore bunjevački Hrvati iz Bačke, jednako kao i Hrvati u Dalmaciji, Primorju, Lici, zapadnoj Hercegovini, srednjoj Bosni te u mađarskome dijelu Bačke, nastoji stvoriti osnova za poseban jezik i tako nastaviti denacionalizaciju vojvođanskih Hrvata-Bunjevaca;

U sklopu projekta "Nin, najstariji hrvatski kraljevski grad", usmjerenom protiv njegovog povijesnog zaborava te vraćanju povijesnog i kulturnog sjaja Ninu, svijesti i edukaciji o povijesti hrvatske države čiji su temelji upravo u tom gradu, u subotu 21. srpnja na ninskoj obali upriličena je svečanost otkrivanja spomenika knezu Branimiru. Uz brojne Ninjane i goste, u svečanom programu sudjelovao je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa uputivši prigodnu riječ, generalni vikar Vojnog ordinarijata RH mons. Joško Šantić, predsjednik Hrvatskog Sabora Vladimir Šeks koji je otkrio spomenik, troje ministara iz Vlade RH i saborski zastupnici.

Nogometaši mostarskog Zrinjskog su u prvom susretu 1. kola kvalifikacija za Kup-a UEFA-a na domaćem stadionu 19. srpnja poraženi od ekipe beogradskog Partizana s 1:6 (0:2). Ova vijest ne bi izazivala našu posebnu pažnju, osim možda zbog visokog poraza Zrinjskoga, da utakmicu nisu obilježili tučnjava između navijača dvaju kluba, odnosno neredi koje su u Mostaru izazvali beogradski navijači. Miroslav Vasilj u Večernjem listu piše: "U posljednje vrijeme sve su glasniji zagovaratelji regionalne nogometne lige, no mostarski okršaj, a poglavito ponašanje navijača Partizana, pokopao je i tračak nade za taj projekt. Nakon mostarske epizode jasno je da UEFA mora nešto učiniti glede organiziranja susreta klubova i reprezentacija s područja bivše Jugoslavije. Poglavito se to odnosi na navijačke skupine iz Srbije. U protivnom, osim ranjavanja, bit će i težih epiloga balkanskih sportskih igara bez granica.".