Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne Vas poziva na predstavljanje knjige Marka Matića /Vrijeme ljevorukih/.

Predstavljanje će se upriličiti u Maloj dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru u petak, 11. prosinca u 18 sati.

Uz autora o knjizi će govoriti Mijo Tokić i Miljenko Stojić.

Program će voditi Maja Lasić, glumica.

Radujemo se Vašem dolasku

Da bi mogli glasati npr. u NJEMACKOJ trebate se prijaviti kao glasaci do 12.12 2009. u konzulatu, u Njemackoj. Inace NE MOZETE glasati u Njemackoj.

Hrvatski drzavljani u ostalim zemljama se također trebaju obratiti konzularno-diplomatskim predstavnistvima, i registrirati se!

PRIJAVITE se npr. Konzulatu u Dusseldorfu na :

e-mail: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Fax: 0211- 30 15 55 96

Telefon: 0211- 30 15 55 95
(radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8.30- 12.30 i utorak i cetvrtak od 14.00-16.00 h)

Ne zaboravi: prijavite se do 12.12.2009.
--------------------------------------------------
(AKO ce te glasati u Hrvatskoj provjerite jeste li na listi glasaca na www.uprava.hr )

Uredništvo Glasa Koncila zamolilo je sve predsjedničke kandidate da odgovore na šest pitanja koje bi im postavili katolički vjernici polazeći od zadaće predsjednika da bdije nad provedbom Ustava Republike Hrvatske. U ovom broju donosimo odgovore na prva tri pitanja kao i podsjećanje na izvorni ustavni tekst koji je uporište za postavljeno pitanje.

Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika autohtonih nacionalnih manjina...
(Izvorišne osnove)

Kako ćete se kao budući predsjednik odnositi prema njegovanju nacionalnoga jedinstva, hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta te kršćanskih univerzalnih vrijednosti?

Predlagatelj ustavnih promjena, Vlada RH, navodi najčešći razlog pripremu za članstvo u Europskoj Uniji. Samim članstvom u Europskoj Uniji podrazumijeva se i prijenos određenih ustavnih ovlasti na institucije Europske Unije. O prijedlozima ustavnih promjena za Glas Koncila govori odvjetnik Hrvoje Bićanić iz Ogulina.

Preuzeti slovenski model o nacionalnim manjinama

- Kako biste mogli podijeliti cjelokupni paket ustavnih promjena koje predlaže Vlada RH?

BIĆANIĆ: Promjene Ustava Republike Hrvatske, koje su vezane uz pristupanje RH Europskoj Uniji, a koje se predlažu u okviru toga prijedloga, odnose se na ustavna pitanja koja proizlaze iz pojedinih poglavlja pregovora s Europskom Unijom. Tako se 17. poglavlje, Ekonomska i monetarna politika, odnosi se na neovisnost Hrvatske narodne banke, zatim 23. poglavlje, Pravosuđe i temeljna prava, odnosi se na aktivno i pasivno biračko prvo državljana EU-a koji borave u Republici Hrvatskoj na izborima za Europski parlament i lokalnim izborima, jačanje neovisnosti, nepristranosti i profesionalnosti sudbene vlasti i njenih nositelja. 24. poglavlje, Pravda, sloboda i sigurnost, odnosi se na učinkovite provedbe Okvirne odluke Vijeća EU-a o Europskom uhidbenom nalogu te 32. poglavlje, Financijski nadzor, odnosi se na neovisnost Državnog ureda za reviziju.

'Iz programske najave Nove TV i telefonskih razgovora naših izbornih stožera s Novom TV nedvojbeno proizlazi da će ta televizija 10., 17. i 23. prosinca 2009. godine na televizijsko sučeljavanje predsjedničkih kandidata pozvati samo pojedine predsjedničke kandidate', stoji u priopćenju kojeg je Josip Jurčević poslao DIP-u, a u potpisu istog stoje i imena predsjedničkih kandidata Damira Kajina, Slavka Vukšića, Borisa Mikšića i Vesne Škare Ožbolt.

U pismu koje je uputilo pet kandidata stoji i kako je to protivno članku 14 Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske i protivno priopćenju izbornog povjerenstva od 20. studenog 2009. godine, ali i protivno odredbama Ustava RH, te temeljnim demokratskim standardima.

Zahtjeva se i da Državno izborno povjerenstvo poduzme sve mjere kako bi se pravodobno spriječio taj najteži oblik diskriminacije nekolicine kandidata za Predsjednika Republike Hrvatske.

Uz to traži se od drugih nadležnih državnih tijela da se 'promptno uključe u suzbijanje diskriminacije, koja se najvjerojatnije temelji na korupcijskoj hobotnici koja je preplavila Republiku Hrvatsku'.

Traži se trajno ili privremeno ukidanje koncesije

Jurčević se pismenim putem obratio i Agenciji za elektroničke medije te je istoj uputio zahtjev za privremeno ili trajno oduzimanje koncesije toj televizijskoj kući.

'Budući imate ovlasti spriječiti najgrublju diskriminaciju koju je u svojem programu najavila Nova-TV i koja je glede toga odbila sva upozorenja koja su upućena iz mojeg izbornog stožera, molimo vas da postupite sukladno svojim ovlastima i spriječite najavljenu diskriminaciju, promptnim privremenim ili trajnim oduzimanjem koncesije', stoji u pismu Agenciji.

javno.com

1. Biografija i politička karijera

Josip Jurčević je rođen 1951. u Studencima kraj Imotskog, a Osnovnu školu, gimnaziju te Filozofski fakultet (Povijest i Filozofija) je završio u Zagrebu. Magistrirao na istom fakultetu s temom Problemi proučavanja žrtava Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske. Doktorirao 2000. godine s temom "Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine." Radi kao znanstveni suradnik na Institutu deuštvenih znanosti "Ivo Pilar".

Tijekom "Hrvatskog proljeća" 1970.-1971. godine, bio je član Sveučilišne skupštine i studentskog odbora Filozofskog fakulteta. Nakon diplomiranja nije mogao dobiti stalno zaposljenje pa je radio na određeno vrijeme u osnovnim i srednjim školama i turističkim i drugim poduzećima u Zagrebu, a od 1981. bavio se raznim obrtima i primjenjenom umjetnošću. Godine 1990. sudjelovao je u otkrivanju i javnoj prezentaciji poratnih žrtava u jami Jazovka te osnivanju Hrvatskog društva za istraživanje žrtava rata i poraća u kojem je izabran za predsjednika.

Dragovoljac Domovinskog rata od proljeća 1991. godine. U Hrvatskoj vojsci 1991.-1992., gdje dobiva čin bojnika. Jedan je od osnivača Informativno psihološke djelatnosti MORH-a, te prvi ravnatelj Središnjeg arhiva MORH-a. Djelatan je u udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Od 1994. do 1997. bio je zaposlen kao samostalni savjetnik u Saboru RH(Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava). Od 1997. djelatnik je Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.

 

1. Biografija i politička karijera

Damir Kajin rođen je 3. veljače 1962. godine u Kopru, Slovenija. Majka Marija, rođena Klarić i otac Milan su Buzećani i oboje su se bavili poljoprivredom, a Damir se rodio u Sloveniji jer jer to bilo najbliže rodilište. Ima brata Darka.

Osnovnu školu završio je u Buzetu, a srednju upravnu školu završava u Rijeci. U Rijeci upisuje i Pravni fakultet, no nikada ga ne završava. Damir Kajin oženjen je i otac devetogodišnjeg sina. Nema nikakav poseban hobi jer je od 365 dana, 180 dana je u Zagrebu, odnosno 230 km daleko od svoje obitelji, pa mu je jedini hobi biti s njima.

Karijeru je Kajin započeo kao imovinsko pravni referent u Istarskom vodovodu, te se na tom radnom mjestu zadržao 12-tak godina. Godine 1993. postaje predsjednik Skupštine istarske županije i na toj funkciji ostaje do 2001. godine. IDS-ov zastupnik u Hrvatskom saboru postaje 1995. godine i tu ostaje do danas. Damir Kajin saborski je zastupnik koji je u Saboru govorio najviše minuta od 1990. do danas. Za potpresjednik IDS-a imenovan je 1991., a u stranci je od 16. 11. 1990. godine. Mobiliziran je u Domovinskom ratu.

 

 

 

1. Biografija i politička karijera

Pravo:

Profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje Kazneno procesno pravo, Međunarodno kazneno pravo i Prekršajno pravo. Rođen u Zagrebu 28.8.1957. gdje završava osnovnu i srednju školu, Pravni fakultet (1980) i polaže pravosudni ispit. Magistrirao na postdiplomskom studiju kaznenopravnih znanosti (1985). Doktorirao s temom "Pravo o uhićenju i pritvoru u kaznenom procesnom pravu" (1994.). Autor velikog broja stručnih i znanstvenih radova, novinskih članaka i intervjua s tematikom kaznenog, kaznenog procesnog, prekršajnog i međunarodnog kaznenog prava, reforme pravosuđa, ljudskih prava, kulture i politike, te je poznati sudionik na brojnim domaćim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima. Autor je i ovećeg broja zakona, a bio je i savjetnik Vlade Republike Hrvatske. Zastupao Hrvatsku pred Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Kao ekspert Vijeća Europe sudjelovao je u valorizaciji zatvora u Ukrajini, Mongoliji, Azerbejđanu, te u raznim drugim domaćim i stranim znanstvenim ili stručnim projekatima i održao predavanja na više domaćih i inozemnih sveučilišta.

 

 

 

1. Biografija i politička karijera

Rođen je 1946. godine u Beogradu, gdje mu je otac bio na službi. Dvije godine kasnije, nakon uhićenja roditelja, sele ga k teti u Zagreb, u kojem i danas živi i radi. Te iste godine komunisti su mu ubili oca, poznatoga hrvatskog domoljuba i jednoga od prvaka tadašnje komunističke partije. Način i mjesto ubojstva komunisti nisu nikada odali obitelji. Istovremeno uhitili su mu i majku, koja nije htjela lažno svjedočiti protiv svoga muža te je osuđena na dvanaest godina robije, od čega tri godine samice.

Bez oca i majke od svoje druge godine života, proživljava teško i siromašno djetinjstvo. Preživljava zahvaljujući očevoj sestri, koja ga je odgojila. Uči i studira radeći od najranije mladosti. Za životni poziv odabire medicinu, jer ona spaja njegovo čovjekoljublje i mogućnost profesionalnoga napredovanja bez članstva u tadašnjoj partiji.

Sa portala www.hrsvijet.net prenosimo zanimljiv serijal predstavljanja kandidata za predsjednika RH:

 

Našom predizbornom serijom, u kojoj ćemo svaki dan predstavljati drugog predsjedničkog kandidata, cilj nam je na jednom mjestu donijeti sve relevantne podatke o pojedinim kandidatima, njihove biografije, videa, intervjue i razmišljanja, te zaključke i prognoze našeg uredništva. Kandidate ćemo "secirati" po sedam različitih točaka, a današnji dan pripada aktualnom zagrebačkom gradonačelniku - Milanu Bandiću!

1. Biografija i politička karijera

Hrvatski političar i aktualni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rođen je 22. studenog 1955. u braku Blagice (rođ. Tomić) i Joze Bandića na Bandića Brigu u zaseoku Cerov Dolac u selu Donji Mamići nedaleko Gruda (BiH). Pored Milana bračni par Bandić imao je još dvoje djece - Dragu i Tonku. Glava obitelji Jozo umro je s nepunih 58 godina tako da je sav teret skrbi o obitelji pao na majku Blagicu. Oca je zamijenio majčin tata, djed Ante, za kojeg i danas Milana vežu lijepe uspomene. Uz dječiju pomoć djed je uzgajao duhan koji je tada bio glavna gospodarska grana u Hercegovini. Djed Ante bio je tada najbogatiji čovjek u selu, premda je to bogatstvo, s obzirom na ondašnje prilike, bilo prilično relativno. Nakon završene osnovne škole Milan se upisao u gimnaziju u Grudama, a po svršetku gimnazijskog školovanja uputio se na studij u Zagreb.

 

Bio sam i ostao kršćanski socijalist. Mene mnogi lijevi optužuju da sam suviše desno, a desni da sam previše lijevo, a ja sam na »Putu u nedogled«. To je naslov moje nove poeme u kojoj sam dao presjek cijele tragedije hrvatskoga naroda Andrija Vučemil, hrvatski i riječki književnik obilježava 70 godina života i 40 godina od objavljivanja prve pjesničke zbirke »Na smrt naslonjen«. Tim povodom 27. studenoga bit će predstavljena pjesničko-slikarska mapa »...Bio jednom jedan otok... Goli otok...« s Vučemilovim pjesmama i radovima likovnih umjetnika Josipa Botterija Dinija i Nevenka Žunića, dok će o stvaralaštvu Andrije Vučemila govoriti Milorad Stojević, Darko Gašparović, Marijan Jurčević i Ljubomir Stefanović. Tom prilikom bit će predstavljena i pjesnikova najnovija knjiga »Kvarnerska rapsodija«.

 

Svjesni da 'lijevo' orjentiranim biračima nije ni bitna poruka biskupa, sorosevski mediji u Hrvatskoj su požurili tzv. konzervativnom biračkom tijelu ciljano pojasniti, protumačiti skoro prevesti što su biskupi zapravo htjeli kazati. Kao vjernici nisu baš dorasli razumjeti poruku svojih biskupa?! I kad su dekodirali nejasnu biskupsku poruku, ispada kako naputak biskupa upućuje ni na kog drugog nego na Andriju Hebranga, M. Bandića i eventualno D. Primorca.

Nekad je narod imao refleks automatskog prevođenja takvih sorošijanskih naputaka: štogod ti kažu ili sugeriraju takvi mediji - postupi obrnuto i na pravom si putu. Ovaj put to bi izgledalo otprilike ovako: slažemo se s medijima, Kajina, Pusićku, Josipovića pa i V. Š. Ožbolt ne trebamo ni dovoditi u kontekst poruke. Hebranga, Bandića i Primorca nemojmo ni slučajno doživjeti kao poželjne predsjednike kršćanske, katoličke Hrvatske.