Iz Glasa Koncila prenosimo urednički komentar Ivana Miklenića u kojem iznosi svoje mišljenje kako najava o mogućoj "velikoj koaliciji" kao polaznoj točki za rješavanje hrvatske gospodarske krize možda i nije izlaz koji bi pružio adekvatne odgovore u smislu toliko potrebnog novog i drugačijeg ekonomskog modela. Hrvatska je prema dosadašnjem ekonomskom modelu zemlja uvoznica, dok su proizvodi poljoprivredne proizvodnje nerijetko propadali. Stoga je nužan ekonomski zaokret jer se uz opstanak gospodarstva također dovodi u pitanje i opstanak nacionalnog i kulturnog identiteta svih građana Lijepe Naše. Također, u nastavku donosimo članak u kojem Udruga Katolik i istoimena internet stranica www.katolik.hr predstavljaju svoje djelovanje i aktivnosti. Kao najznačnije teme izdvajaju pregled katoličke apologetike, nauke Katoličke Crkve te evangelizaciju. Osim vjerskih tema također obrađuju i svakodnevne aktualne društvene događaje.

Novi hrvatski ekonomski model

Hrvatska vlada je 14. siječnja prihvatila odluku o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak s dva modela aktivnog uključivanja države u kreditiranje poduzeća te se na taj način, mnogi bi rekli napokon, snažnije i konkretnije suočila s nezadovoljavajućim stanjem gospodarstva u zemlji. Ta Vladina odluka mogla bi možda biti naznaka početka nove gospodarske politike koja kasni najmanje 10 godina, a nije ni jasno radi li se tek o svojevrsnom gašenju požara ili o početku zaokreta koji je nuždan. Zdravo gospodarstvo bitan je temelj ne samo opstanka neke države nego i kvalitete života svih građana te države, pa pitanje gospodarstva nije niti smije biti samo političko ili političko i stručno pitanje, već je također i eminentno etičko pitanje, pitanje općega dobra.

Najave o tješnjoj suradnji ili čak nekom obliku koaliranja odnosno tzv. velike koalicije, da bi se lakše prebrodila sadašnja gospodarska kriza, u postojećim okolnostima ne mogu Hrvatskoj zajamčiti hitno i prijeko potreban novi ekonomski model.

Neprijeporne činjenice o golemoj zaduženosti, nelikvidnosti, porastu nezaposlenosti, porastu broja siromašnih u današnjoj Hrvatskoj morale bi izazvati na svim razinama vlasti i hrvatskoga društva preispitivanje dosadašnjega hrvatskog ekonomskoga modela i donošenje novoga, puno primjerenijeg komparativnim prednostima hrvatskih stvarnih resursa. Ako bi se ulazilo makar u površnu analizu dosadašnjega hrvatskog ekonomskog modela, onda bi odmah upalo u oči kako su državne vlasti najbolje zaštitile interese golemoga, tromog, neefikasnog i birokratskog državnog aparata (uveden je i krizni porez na plaće i veće mirovine da bi se pokrivale rupe u proračunu), a gotovo sve drugo prepustile su tržištu tolerirajući na pojedinim područjima određene monopole u skladu s interesima povlaštenih pojedinaca i skupina. O strategijama hrvatskoga gospodarskog razvitka djelomično se može nešto više čuti samo u predizbornim kampanjama, a sve vrijeme traje katkad doista sramotna, gotovo neprijateljska rasprodaja nacionalnih dobara, ili krajnje traljavo gospodarenje nacionalnim dobrima, zanemarujući proizvodnju općenito, a osobito onu najprošireniju po hrvatskim selima o kojoj uvelike ovisi opstanak sela i život većine obitelji u zemlji...

Očito je da dosadašnji hrvatski ekonomski model, koji znalci i privrednici smatraju potrošenim a gotovo svi građani smatraju nezadovoljavajućim, hitno treba zamijeniti novim, bitno drugačijim modelom. No, promjena ekonomskoga modela ponajprije ovisi o tzv. političkim elitama koje su stvorile dosadašnji ekonomski model jer im je odgovarao za njihove parcijalne interese, a što je to škodilo ukupnim hrvatskim nacionalnim interesima, to ih nije bilo briga. Velik je problem što na hrvatskoj stranačkoj sceni nema stvarne oporbe koja bi bila sposobna i voljna ekipirati stručnjake sa svih područja gospodarstva i ponuditi novi stvarno primjereni hrvatski ekonomski model usklađen sa stvarnim hrvatskim resursima i s načelnim zahtjevima Europske Unije. Po ocjeni analitičara kretanja u suvremenom hrvatskom društvu, u Hrvatskoj se politika uvelike doživljava isključivo kao borba za vlast ili za ostanak na vlasti, a ne kao odgovorno upravljanje zajedničkim dobrima, prema kojima, jer su zajednička a ne privatna, treba biti neizmjerno pošteniji i oprezniji nego prema svojim vlastitim dobrima. Velik je problem također što se najjače političke stranke zapravo slažu u bitnim crtama dosadašnjega neuspješnog i neprimjerenog hrvatskoga ekonomskog modela - to se i potvrdilo ponašanjem obiju koalicijskih vlada koje su od 2000. u bitnome podržavale kontinuitet postojećega ekonomskog modela jer je to išlo u prilog njima i za njih važnim interesnim skupinama. Najave o tješnjoj suradnji ili čak nekom obliku koaliranja odnosno tzv. velike koalicije - o čemu se posljednjih dana u javnosti puštaju probni baloni - da bi se lakše prebrodila sadašnja gospodarska kriza u Hrvatskoj u postojećim okolnostima ne mogu Hrvatskoj zajamčiti hitno i nužno potreban nov ekonomski model. Štoviše, takva koalicija zacementirala bi propast ili minornost mnogih privrednih grana a hrvatska dobra učinila podcijenjenom lovinom. Stoga je ozbiljna odgovornost cjelokupnoga društva, i svih njegovih segmenata i činilaca, potaknuti bilo vlast bilo opoziciju da u suradnji s najboljim stručnjacima sa svih privrednih područja što hitnije oblikuju novi hrvatski ekonomski model.

Naime, novi hrvatski ekonomski model, za razvitak kojega ipak još preostaje nešto vremena prije ulaska Hrvatske u Europsku Uniju (a taj ulazak bez usvajanja novoga ekonomskog modela bit će na koljenima ili čak puzeći umjesto dostojanstven na svojim vlastitim nogama) morao bi na poseban način voditi brigu o nužnosti uvođenja novih tehnologija, o nužnosti razvijanja visokokvalitetne proizvodnje i nužnosti omogućavanja kvalitetnoga preživljavanja hrvatskih sela. Po dosadašnjem ekonomskom modelu, Hrvatska je bila preko svake mjere zemlja uvoznica, osobito zanemarujući u našim prilikama mogući veoma širok spektar poljoprivredne proizvodnje, a plodove te proizvodnje vlasti su vjerojatno čak namjerno prepuštale kojekakvim prekupcima, »tržištu« ili jednostavno nije bilo otkupa. U gospodarski nerazvijenoj Hrvatskoj mnogi poljoprivredni plodovi godinama su propadali dok si nešto slično ne dopušta nijedna gospodarski razvijena zemlja. Hrvatska politika namjerno se sve dosada oglušivala na nužnost osnivanja poljoprivrednih zadruga i klastera po modelu Poljske ili Francuske, a što je jedino jamstvo opstanka hrvatskoga sela. Umjesto toga vlasti su sve dosada radije subvencionirale »krupnije« proizvođače, pospješujući depopulaciju sela i ne mareći za činjenicu što bez opstanka hrvatskoga sela dolazi u pitanje i opstanak samoga hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta.

Ivan Miklenić
Glas Koncila

Predstavljanje nove internetske stranice - www.katolik.hr

Od svojih početaka Crkva se susreće s mnogim ideološkim izazovima za svoju vjeru – bilo religioznim, bilo filozofskim. U potrebi obrane svojih uvjerenja, ali i uvjerljivog evangelizacijskog nastupa, razvija se apologetika, svojstvena kršćanstvu već od vremena apostola (Dj 17,2; 22,1; 1 Pt 3,15). S vremenom, društvene se okolnosti i utjecajni svjedonazori mijenjaju, te tako oblikuju i usmjerenje kršćanske misli, koja ostaje uvijek uklopljena u aktualnu životnu situaciju. Tako se u današnje informatičko doba sa širokom rasprostranjenosti različitih ideja, katoličanstvo susreće sa zahtjevnim izazovom obrazloženja svoje naravi, nerijetko i naspram neprijateljskih svjetonazora. Kako bi tome što uspješnije izašlo u susret, na hrvatskom jezičnom području odnedavno je pokrenuta prva apologetska web stranica. Naziv ''Katolik'', zajednički istoimenoj udruzi koja stoji u pozadini, očituje ponajprije vjerski identitet, a zatim i bitnu značajku njezina djelovanja.

Cilj stranice Katolik.hr jest pružiti sveobuhvatni pregled katoličke apologetike, polazeći od utvrđivanja Božje opstojnosti i naravi, zatim temeljnih razloga vjerodostojnosti Božje objave, te istinitosti nauka Katoličke crkve. Orijentirat će se prvenstveno na pozitivno izlaganje kršćanskog i katoličkog nauka, ali isto tako, razmatrat će i konkretne prigovore te nastojati pružiti adekvatne odgovore. Osim apologetske, bitna značajka aktivnosti stranice Katolik.hr jest evangelizacijska. Katolik.hr nastojat će pružiti aktivne poticaje za ozbiljno razmatranje, prihvaćanje, i evanđeoski život u katoličkoj vjeri, te katehetsku pouku za dublje razumijevanje i poniranje u otajstva vjere.

Djelatnost će graditi i na povezanosti sa vjerskom i društvenom zbiljom, promovirajući i pružajući osvrte na aktualna zbivanja. A čitavim djelom nastojat će se staviti u službu Bogu, Crkvi i hrvatskom narodu. Dok je stranica od početne faze već ostvarila vidljivi napredak, kako na vizualnom planu tako i same materije, očekujemo daljnji sveukupni porast kvalitete. Time će nastojati težiti prema postavljenom cilju, a to je profiliranje u prepoznatljivi izvor brojnih odgovora o katoličkoj vjeri.

Udruga Katolik preporuča se u svaku duhovnu i materijalnu potporu, kao i savjete, komentare i kritike čiji je doprinos od iznimne vrijednosti za njezinu službu.

www.katolik.hr