KLUB HRVATSKOG NARODA U DOMU NARODA PSBiH
I
HRVATSKI INTELEKTUALNI ZBOR U BIH





Imaju čast pozvati Vas na tribinu


Suvereno pravo Hrvata u BiH na zaštitu identiteta kroz javno informiranje


u utorak, 7. srpnja 2009. u 11 sati, u Bijeloj  dvorani Parlamentarne
skupštine BiH u Sarajevu, Trg BiH br.1




Na tribini će sudjelovati:

prof. dr. Božo Žepić
Anto Grbić
Rudo Vidović
Mato Franičević


Naravno, i svi vi koji dođete moći ćete reći svoje mišljenje.






Predsjednik Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda PSBiH Branko Zrno

Predsjednik Upravnog vijeća HIZ-a Prof.dr. Ivan Pavlović

U nedjelju 28. lipnja u 11 sati, na mjesnom groblju na Lugu, održano je svečano misno slavlje u spomen 83 spaljenih nevinih žrtava.

„Častimo pravednike - mučenike najslavnije, koji su u plamenu izgorjeli i vječnu slavu dobili, nebeskog dvora dvorani postali i trajno svjetlo svojim potomcima ostavili. Neka se njihova svjetiljka nikada ne ugasi!"

Žrtvu njihovih života ni u kom slučaju ne smijemo prepustiti zaboravu, nego cijeneći obnavljati sjećanje na najvrjedniji dar za Domovinu, slobodu i buduća pokoljenja.

U organizaciji Matice hrvatske Prozor-Rama, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za latinitet Sveučilišta u Mostaru, prošloga tjedna u Rami je održan međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Rama – nekoć i danas“. Na ovome skupu sudjelovalo je dvadeset devet autora znanstvenih radova, od kojih su dvadeset pet doktori znanosti. Pripreme za ovaj skup započele su još prije Božića prošle godine. Dva mjeseca prije održavanja skupa organizatori su imali popis svih sudionika s njihovim temama. Osnovni preduvjet bio je da se tema svakog rada, koji će biti izložen na skupu, bavi Ramom u najširem smislu te riječi. Međutim da potencijalni sudionici ne bi lutali sa svojim temama, organizatori su zadali nekoliko tematskih cjelina i to: zemljopisne značajke ramskog kraja, povijest Rame, kulturno nasljeđe Rame i društveno-gospodarske perspektive ramskog kraja. Kroz navedene tematske cjeline ostavljen je vrlo širok prostor da na skupu sudjeluju osobe različitih područja znanstvenog interesa.

Kako donosi Večernji list, idućeg četvrtka u Haagu će se održati rasprava u povodu zahtjeva Gotovininih branitelja da se svim članovima tima obrane osigura imunitet od kaznenog progona. Obrana naime opravdano protestira zbog suđenja odvjetniku Marinu Ivanoviću zbog «manipulacije topničkim dnevnicima». Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić smatra kako procesuiranje njega i još pet članova odvjetničkog tima obrane od strane hrvatske države utječe na prava optuženog Ante Gotovine i stavlja ga u nejednak položaj na suđenju. Mišetić je u vezi s time istaknuo kako "Hrvatska ima bilateralni ugovor o povlasticama i imunitetu s tužiteljstvom, pa godinama istražitelji tužiteljstva na sve načine prikupljaju dokumente (primjerice dnevnik Mate Laušića), ali ih RH ne procesuira".

Na Dan državnosti Republike Hrvatske misu za Domovinu u crkvi Sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji su, između ostalih, bili i apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Vjekoslav Huzjak i biskupski vikar za grad Zagreb preč. Zvonimir Sekelj.Na početku mise, kardinala Bozanića, nuncija Cassarija, prisutne svećenike, izaslanika predsjednika RH Stjepana Mesića Amira Mubaremija, predsjednika Hrvatskog Sabora Luku Bebića, predsjednika Vlade RH Ivu Sanadera, gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića, te ostale državne, gradske i vojne predstavnike pozdravio je domaći župnik mons. Franjo Prstec.

Na Dan državnosti Republike Hrvatske misu za Domovinu u crkvi Sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji su, između ostalih, bili i apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Vjekoslav Huzjak i biskupski vikar za grad Zagreb preč. Zvonimir Sekelj.Na početku mise, kardinala Bozanića, nuncija Cassarija, prisutne svećenike, izaslanika predsjednika RH Stjepana Mesića Amira Mubaremija, predsjednika Hrvatskog Sabora Luku Bebića, predsjednika Vlade RH Ivu Sanadera, gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića, te ostale državne, gradske i vojne predstavnike pozdravio je domaći župnik mons. Franjo Prstec.

 Pokraj jame Jazovke, kod Sošica na Žumberku, 22. lipnja je misom zadušnicom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana počast ubijenim pripadnicima hrvatskih vojnih postrojba koje su partizani bacili u tu jamu nakon bitke kod Krašića 1943., i nakon Drugoga svjetskog rata, u svibnju i lipnju 1945., te ranjenicima, medicinskom osoblju i redovnicama odvedenim iz bolnica 1945. i poubijanim na tom stratištu. Spomen pohod održava se svake godine na Dan antifašističke borbe, kao podsjetnik na sve žrtve komunizma, za koje ni danas ne postoji prava volja, pa maka i sućut da im se utvrde imena i prezimena i oda primjerena počast. Iz tog je razloga u medijima prešućena i propovijed koju je na Jazovki izgovorio pomoćni biskup Valentin Pozaić, a koju donosimo u nastavku.(mmb)

U organizaciji Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva i Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva, Zagreb obilježena je 37. obljetnica od dolaska na prostor općine Prozor-Rama, prve hrvatske oružane postrojbe Planinske lisice, poznatije pod nazivom Feniks (Bugojanska) skupina.

Obilježavanje obljetnice započelo je prikazivanjem dokumentarnog filma (radni materijal) u petak, 19. lipnja 2009. godine u dvorani Doma kulture u Prozoru. Predsjednik HKDD-a, don Anto Jelić i gospodin Bože Vukušić, tajnik počasnog bleiburškog voda, nazočnima su komentirali pojedine video isječke iz budućeg dokumentarnog filma o ovoj skupini. U nazočnosti rodbine, prijatelja, gostiju znanstvenoga skupa „Rama nekoć i sada“, središnja komemoracija održana je na planini Raduši, kod spomen obilježja na lokalitetu Grebovi, koja je započela pjevanjem hrvatske himne.

S tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća pod nazivom Bleiburg: Komunistički zločini u britanskoj režiji, održanoj 15. lipnja 2009. u Zagrebu, donosimo izlaganje dr. Zorana Božića pod nazivom - "Tito je bio naredbodavac pokolja hrvatskog stanovništva u svibnju i lipnju 1945."

Svrha ovog prikaza doprinos je utvrđivanju zapovjednog lanca i sastava izvršitelja pokolja jedne šestine cjelokupnog hrvatskog stanovništva u svibnju i lipnju 1945. godine. Pri njegovoj su izradi rabljena isključivo partizanska vrela. Čine ih autentične tiskovine, spisi, okružnice i govori, te kao posebno vrijedan izvor, osobni iskazi svjedoka iz redova boraca jugoslavenske komunističke gerile svih zapovjednih razina. Rezultati ovog istraživanja razriješili su sve bitne nedoumice oko podjele zapovjedne odgovornosti za nikad nadmašen saveznički ratni zločin nad pola milijuna nedužnih hrvatskih građana. Oni istodobno potvrđuju iskonsko pravilo da se nikom nije uspjelo prokrijumčariti kroz povijest, pa to neće uspjeti ni jugoslavenskim partizanskim krvolocima. Suočenje s vlastitom partizanskom istinom, najbolji je odgovor naraštajima hrvatskih i inih boljševičkih pseudoznastvenih dušobrižnika, koji od utemeljenja zlosretne partizanske jugoslavenske državne tvrorevine do danas, uporno pokušavaju opovrgnuti «dezinformaciju neprijateljske propagande» da je Tito osobno naredio, te tijekom svibnja i lipnja 1945. na samim stratištima izravno zapovijedao pokoljem hrvatskih ratnih zarobljenika i svjetovnih uhićenika.

Na suđenju šestorici bivših političkih i vojnih čelnika Herceg Bosne, optuženih u Haškom tribunalu, general Slobodan Praljak ovih je dana svjedočeći u svojoj obrani, iznio mnoge zanimljive tvrdnje, argumente i citate ratnih događanja u Hrvatskoj i BiH. Riječ je o čovjeku – generalu i intelektualcu s tri završena fakulteta (Elektrotehnički, Filozofski i Akademija dramskih umjetnosti) koji je svojim ratnim zaslugama zadužio Hrvate kako u BiH, tako i u Hrvatskoj.  Između ostaloga, organizirao je obranu Sunje - jedinog područja preko Save južno od Siska koje nije palo pobunjenim Srbima i JNA u ruke.  Danas mu se sudi kao jednom od pripadnika «zajedničkog zločinačkog pothvata» - tendenciozno formiranoj izmišljotini protiv koje se general, kako je između ostaloga i istaknuo u svojoj uvodnoj riječi na suđenju, namjerava boriti isključivo činjenicama.

Borba hercegovačkih franjevaca za izlazak na vidjelo istine o njihovoj pobijenoj subraći traje još od prvih dana njihove smrti. Preko naredbi i preporuka, tihog rada u tajnosti, došlo se, nakon Domovinskog rata, do ustanovljenja Povjerenstva za pripremu kauze mučenika. Nedugo nakon toga rađa se Postupak mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. Postulatorom postaje fra Luca M. De Rosa, a vicepostulatorom fra Miljenko Stojić. Vicepostulatura najprije svoje sjedište ima u Mostaru, a potom na Humcu gdje je i sada. U srpnju 2008. izlazi 1. broj glasila Vicepostulature pod imenom Stopama pobijenih. Glavni i odgovorni urednik je fra Miljenko Stojić. Od prvog broja ustanovljenje su rubrike: Iz ljetopisa, Podsjetnik, Povijesne okolnosti, Polja djelovanja, Stratišta, Svjedočanstva, Odjek u umjetnosti. Ovih dana iz tiska je izišao 3. broj glasila koje slijedi dosadašnju uređivačku politiku, nudeći ovaj put puno bogatiji sadržaj.

Ljudi koji sebe nazivaju šišmišima, slušaju noću Treći program Hrvatskoga radija. Dragocjen je to program, koji televizijskim zabavama i krimenima usuprot – njeguje zaboravljenu intelektualnu zabavu, uzvišeniju igru duha, dostojnost i dostojanstvo uma, otkrića drugih svjetova ili iznenađujućih tumačenja ovoga svijeta u kojemu nam je živjeti. Od 1991. godine uređivao je novinar i urednik Ratimir Vince mozaičnu emisiju «Refleski i refleksije» i unutar nje rubriku «Riječ života» u kojoj su katolički teolozi tumačili nedjeljna Evanđelja, te je tako s vremenom nastala cijela antologija blistavih eseja u kojima su slušatelji upoznavali i do tada u nas uglavnom nepoznata djela kršćanskih filozofa 20. stoljeća. Dio tekstova objavljenih na Trećem programu HR-a od 1997. do 2002. tiskan je sada u knjizi «Kršćanska misao XX. stoljeća», kao i izbor iz djela pedesetak najvažnijih kršćanskih mislioca u prošlom stoljeću. Knjigu je uredio Ratimir Vince, a pogovor napisao Zdravko Gavran.

Politika Velike Britanije prema području Jugoslavije u Drugome svjetskom ratu

Geostrateški i geopolitički ciljevi Velike Britanije na području Balkana tijekom Drugoga svjetskog rata bili su slijedeći: nakon pada trećega Reicha spriječiti njemački utjecaj na zemlje podunavskoga bazena, osigurati kontrolu gospodarskog koridora prema Bliskom Istoku , spriječiti utjecaj Sovjetskog Saveza na ovome području, osobito nazočnost sovjetske ratne flote u Jadranu , a također i smanjiti utjecaja katolicizma i Vatikana na ovome području. I prije Drugoga svjetskog rata Velika Britanija zbog istih ciljeva poduzima slijedeće:

Dragi prijatelju, dr. Slobodane Langu, nadam se da si dobio moja dva pisma iz Lahorea (prvo tiskano u „Hrvatskom listu“ a drugo je dano na Portalu HKV-a). Ponovno Ti čestitam na pokretanju rasprave o sramotnoj knjizi dr. sc. Iva Goldsteina Hrvatska 1918 – 2008. Vidim da su i sami povjesničari o njoj počeli pisati slično Tebi. Tako je u „Vijencu“, br. 397 dan prikaz dr. sc. Vladimira Geigera. Da Geiger o knjizi misli isto što i Ti, pokazuju već sami podnaslovi. Recimo: Okvir za razumijevanje osvete, Sumanute tvrdnje ili Ideološki zaključci. Geiger svoj tekst završava ovako: „Predaleko bi nas odvelo nabrajanje svih činjeničnih pogrešaka i interpretacijskih improvizacija u ovoj Goldsteinovoj knjizi, koju su skloni mu mediji, bez zadrške, nazvali »kapitalnim djelom«. Ukratko, Goldstein je najnoviju sintezu suvremene hrvatske povijesti, barem što se tiče prikaza slučaja Bleiburg i sudbine Folksdojčera, napisao prema ideološkoj matrici koja mu je bliska s nizom „kapitalnih“ činjeničnih i interpretacijskih grešaka i sve sklepao poprilično površno i na brzinu. A to zaslužuje, možda, i opsežniji osvrt.“

Izjava umirovljenoga američkog veleposlanika Williama Montgomeryja kako se stanje na Balkanu može popraviti tek nakon što bi se Republici Srpskoj omogućilo pravo da na temelju referenduma odluči, želi li ostati u sastavu Bosne i Hercegovine, uzbunila je ponajprije bosanske unitariste, a Montgomeryjeve izjave nisu dobro primljene ni u zagrebačkim regionalističkim krugovima, čiji se politički nositelji još uvijek ne mogu pomiriti s činjenicom da je Hrvatska, nakon ulaska u NATO savez, definitivno napustila zapadnobalkansku zajednicu, koju su joj uporno nametala neka europska središta moći. Reakcije bosanskih unitarista uglavnom su se svodile na optužbu kako Montgomery svojim istupom ponovno izaziva rat, dok su njihovi zagrebački istomišljenici tek bili zabrinuti zbog mogućega urušavanja strukture regionalnoga povezivanja.